Nagrada Anđelka Milić 2022 – dr Margareta Bašaragin, Udruženje Ženske studije i istraživanja

Dr Margareta Bašaragin je nagrađena zbog posebnog pristupa kojim povezuje rodne i ženske studije sa multikulturnom Suboticom iz bliže istorije i savremenog života. Bašaragin u istraživanju kombinuje kao osnovni metod životnu priču, odnosno neposredno kazivanje žena, sa podacima sačuvanim u različitim arhivama i spisima, fotografijama, novinskim člancima i to na tri jezika: srpskom, mađarskom, nemačkom. Dr Margareta Bašaragin je nagrađena i zbog velikog entuzijazma koji ulaže u afirmaciju podataka o znamenitim ženama iz lokalnih sredina i zbog napora da se ovo znanje umesti u nastavnu praksu osnovne škole, ali i šire implementira u akademske i aktivističke prakse.

U prethodnoj godini je objavila četiri značajne publikacije:

  • Antifašistkinje Subotice: skojevke, partizanke i afežeovke. Novi Sad. UŽSI i Futura publikacije.

  • Sonja Liht – životna priča. Novi Sad. UŽSI i Futura publikacije.

  • Starost i rod u vremenu i prostoru: Šta starije žene (ne)mogu u Srbiji danas? Novi Sad. UŽSI i Futura publikacije.

  • Prilog istoriji ženskih studija u Novom Sadu: vreme promene (2020-2021). Novi Sad: UŽSI i Futura publikacije (sa Svenkom Savić).

Dr Margareta Bašaragin je doktorirala 2017. godine u Centru za rodne studije Univerziteta u Novom Sadu (ACIMSI) odbranivši rad pod nazivom „Interakcija roda, jezika i kulture u formiranju identiteta učenica osmog razreda osnovne škole u procesu dvojezične nastave u Vojvodini“ (mentorka Svenka Savić), koju je  potom pod naslovom Rod, kultura i diskurs razgovora u razredu objavila VANU (Vojvođanska akademija nauka i umetnosti: Fondacija akademika Bogumila Hrabaka za publikovanje doktorskih disertacija, Novi Sad, 2019). Školsku 2015/16 je u okviru Erasmus Mundus Sigma Agile projekta provela u Centru za transdisciplinarne studije roda na Humboltovom Univerzitetu u Berlinu. Radove objavljuje u domaćim i međunarodnim časopisima u kojima tematizuje problematiku roda i jezika u štampanim i govornim materijalima, integraciju rodne ravnopravnosti u obrazovni proces i primenu analize diskursa u interdisciplinarnom polju rodnih studija.

Comments

comments

Leave a Reply