Ove godine nagrada se dodeljuje po treći put i to u pet kategorija. Žiri u sastavu: predsednica dr Lilijana Čičkarić, naučna savetnica (Institut društvenih nauka) i članice dr Zorica Mršević, naučna savetnica (Institut društvenih nauka) i dr Stanislava Barać, naučna saradnica (Institut za književnost i umetnost), jednoglasno je doneo odluku da budu nagrađene sledeće kandidatkinje i kandidati:
1.Za najbolji naučni rad domaće autorke ili autora u oblasti humanističkih i društvenih nauka, koji je objavljen u prethodnoj kalendarskoj godini (2017), u zemlji i/ili inostranstvu, a koji predstavlja značajan naučni doprinos rodnim studijama (teoriji i istraživanjima) u Srbiji
dr ANA KOLARIĆ, docentkinja na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti, Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu
za knjigu ROD, MODERNOST I EMANCIPACIJA: UREDNIČKE POLITIKE U ČASOPISIMA “ŽENA” (1911–1914) I “THE FREEWOMAN” (1911–1912), Beograd, Fabrika knjiga, 2017.
Ova monografija predstavlja višestruki doprinos rodnim studijama u Srbiji, posebno afirmišući feminističke studije periodike. Zahvaljujući problemsko-metodološkoj slojevitosti, monografija istovremeno funkcioniše kao teorijska, komparatistička i istoriografska studija. Teorijski raspravljajući o odnosu roda i modernosti, autorka kritičku analizu diskursa dva feministička časopisa postavlja u komparativnu perspektivu. Pažljivo čitanje časopisnih članaka uokvireno tumačenjem društvenog konteksta i biografija urednica rezultiralo je utemeljenom spoznajom o postojanju kolektivističkog i individualističkog modela emancipacije žena u Evropi na početku 20. veka.
Ana Kolarić je docentkinja na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Diplomirala je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a magistrirala na odsecima za studije roda na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i na Fakultetu za humanističke nauke Univerziteta u Utrehtu. Godine 2015. odbranila je doktorsku disertaciju „Rod, književnost i modernost u periodici s početka 20. veka: Žena (1911–1914) i The Freewoman (1911–1912)” na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od 2011. učestvuje u radu projekta Knjiženstvo – teorija i istorija ženske književnosti na srpskom jeziku do 1915. godine. Bavi se studijama književnosti, roda i kulture. Objavljuje redovno u časopisima Knjiženstvo i Reč.
dr SONJA AVLIJAŠ, istraživačica u Centru za interdisciplinarnu evaluaciju javnih politika (LIEPP) na Univerzitetu Sciences Po u Parizu
za knjigu ŽENE I RAD: KA POLITIČKOJ EKONOMIJI TRANZICIJE, Novi Sad, Akademska knjiga, 2017.
Studija Sonje Avlijaš predstavlja izuzetan intelektualni dogadjaj za našu akademsku javnost. Ova studija je rezultat sistematičnog, sveobuhvatnog i multidisciplinarnog poduhvata koji uveliko nadilazi prvobitni predmet istraživanja, žene na tržištu rada u zemljama centralne i istočne Evrope, i pravi iskorak u pravcu teoretizacije političke ekonomije tranzicije. Polazeći od jednog konkretnog naučnog problema, tržišta ženske radne snage, autorka metodično, samouvereno i hrabro širi koncentrične krugove znanja u različitim disciplinarnim pravcima, nudeći lepezu važnih uvida i inspirativnih zaključaka. Ovo je jedna od retkih studija koja uvodi rodnu perspektivu u savremenu društvenu teoriju.
Dr Sonja Avlijaš je istraživačica u Centru za interdisciplinarnu evaluaciju javnih politika (LIEPP) na Univerzitetu Sciences Po u Parizu, urednica publikacije “Pitanje Evrope” Evropskog instituta na Londonskoj školi ekonomije (LSE) i članica Programskog saveta Fondacije za razvoj ekonomske nauke (FREN) u Beogradu. Realizovala je istraživačke projekte za Evropsku komisiju, UN Women i Svetsku banku. Doktorirala je iz oblasti političke ekonomije na LSE.
2.Za podršku razvoju stvaranja znanja iz oblasti rodnih studija u Srbiji (teorije/istraživanja)
mr NADEŽDA SATARIĆ, predsednica Upravnog odbora organizacije “Snaga prijateljstva” – Amity iz Beograda
Ime Nadežde Satarić se već decenijama jasno i nedvosmisleno povezuje sa borbom za prava starijih ljudi u Srbiji, čemu je posvetila najveći deo svog profesionalnog života. Ali njena je zasluga značajna i u prodoru principa socijalnog rada u zajednici zasnovanoj na ljudskim/ženskim pravima i nediskriminaciji u institucionalnoj praksi. Iako u socijalnoj zaštiti radi mnogo žena, tamo još uvek nisu mali otpori rušenju patrijarhata, iznutra i spolja. Zato stručnjakinje kao što je Nadežda imaju toliko važnu i transformativnu ulogu, jer je ona jedna od onih prvih koji su menjali anahrone prakse i politike.
Odrastanje uz baku (Maju) Tijanu uticalo je na to da Nadežda Sararić utka deo te ljubavi i u svoj profesionalni angažman socijalne radnice radeći sa starijima u domovima penzionera i kasnije u organizaciji civilnog društva. U poslednjih 18 godina na čelu je Mreže mobilnih timova za pomoć najugroženijim pojedinicima iz izbegličke i raseljeničke populacije. Članica je Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje; Ženske platforme za razvoj Srbije, 2014–2020; a bila je i članica Radne grupe Vlade Republike Srbije za socijalno uključivanje, 2010–2013; predvodila grupu za stare u konsultativnom procesu pri izradi Zakona o socijalnoj zaštiti 2011. i obavljala mnoge druge savetodavne funkcije u državnim telima.
3.Za uvođenje ili podsticanje praksi koje značajno doprinose uspostavljanju rodne ravnopravnosti u organizacijama, institucijama ili u lokalnim zajednicama na osnovu saznanjnih uvida iz rodnih studija
mr SVETLANA JANKOVIĆ, potpukovnica, Institut za strategijska istraživanja pri Ministarstvu odbrane Republike Srbije
Potpukovnica Svetlana Janković je uzor prepoznate borkinje rodne ravnopavnosti, nediskriminacije i prevazilaženja mizoginije u sistemu bezbednosti, još od vremena kada je reč „potpukovnica“ označavala tek potpukovnikovu suprugu, do danas kada je ona jedna od retkih žena u Srbiji koja i sama nosi taj čin. Ona je svojim životom uvodila rodnu dimenziju na mestima na kojima je to bilo ne samo teško, već je izgledalo kao nemoguća misija jer se radilo o tvrdim strukturama muških poslova i čvrste vojne hijerarhije. Potpukovnica Janković je uspela u tom ambijentu da da svoj životni doprinos naučnim istraživanjima i radom koji su podsticali rodnu ravnopravnost i praktičko-kritički pristup maskulinitetu. Ličnim primerom je pokazivala kako se entuzijazmom i ambicijom doprinosi boljim i ravnopravnim odnosima i u sistemima u kojima muškarci još uvek drže sve poluge moći.
Tokom prošle godine, potpukovnica Janković je u koautorstvu objavila 7 naučnih radova u kojima preispituje učešće žena u oružanim snagama savremenog doba, primenu principa lokalnog vlasništva – od viktimizacije do osnaživanja žena, rodni pristup bezbednosti u pravnoj državi, faktore učešća žena u oružanim snagama i antidiskriminacioni mehanizam „osobe od poverenja“ u funkciji unapređenja rodne ravnopravnosti. Značajan doprinos je učinila svojim učešćem u izradi prvog i drugog Nacionalnog akcionog plana za primenu Rezolucije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1325 „Žene, mir i bezbednost“, kao i svojim daljim učešćem u njegovoj primeni. Ona je imenovana za kontakt osobu ispred Ministarstva odrbane u saradnji sa Koordinacionim telom za rodnu ravnopravnost Vlade Republike Srbije. Redovno obučava svoje koleginice i kolege u uniformi i van nje o značaju rodne ravnopravnosti u Vojsci Republike Srbije.
INICIJATIVA ZA PRAVA OSOBA SA MENTALNIM INVALIDITETOM (MDRI-S)
za aktivnosti i publikaciju OVDE I ZIDOVI IMAJU UŠI, Beograd, MDRI-S, 2017.
MDRI-S je prva organizacija u Srbiji (i šire) koja je približila životne priče žena sa mentalnim invaliditetom stručnoj i opštoj javnosti. Njihovi glasovi bili su nečujni dok njihova svedočenja nisu predstavljena javnosti kroz publikaciju “Ovde i zidovi imaju uši” (2017). MDRI-S je u prethodne dve godine organizovala obuku ”Sprečavanje nasilja nad ženama sa mentalnim invaliditetom u rezidencijalnim institucijama“ kojima je prisustvovalo najmanje šezdeset pružaoca usluga osobama sa invaliditetom. U 2017. godini izvršila je više istraživanja na temu rodno zasnovanog nasilja nad ženama u rezidencijalnim socijalnim institucijama u Srbiji.
Organizacija je osnovana u avgustu 2008. godine od strane osoba sa invaliditetom, članova i članica njihovih porodica, stručnjaka i stručnjakinja i aktivista/aktivistkinja za ljudska prava. Misija organizacije, osnovna svrha i razlog njezinog postojanja je postizanje pune socijalne uključenosti osoba sa intelektualnim i mentalnim invaliditetom uz puno poštovanje njihovog života i dostojanstva. Organizacija realizuje programe i redovno objavljuje publikacije posvećene obrazovanju, zapošljavanju, poslovnim sposobnostima, prevazilaženju torture i zlostavljanja i deinstitucionalizaciji osoba sa invaliditetom i intelektualnim teškoćama.
4.Za kreativni poduhvat iz svih područja stvaralaštva koji koristi saznanja iz oblastirodnih studija i na originalan i komunikativan način prenosi poruku o vrednosti i značaju rodne ravnopravnosti
DRAGOSLAVA BARZUT, spisateljica, feministkinja i aktivistkinja za LGBTTQA i ženska prava
za roman PAPIRNE DISKO KUGLE, Beograd, Redbox, 2017.
Roman umetnički inovativno i aktivistički hrabro iznosi problem nasilja nad ženama iz LBT grupe. Samosvesno koristeći feminističku perspektivu i teoriju kao i znanja proistekla iz istraživanja roda, autorka oblikuje originalan autofikcionalni narativ. Kroz priče višestruko marginalizovanih junakinja romana (devojčice, lezbejke, fudbalerke, podstanarke, starice), to jest putem usložnjene subjekatske pozicije pripovedačice, autorka radikalno preispituje patrijarhat i patrijarhatom zadate identitete. Roman poziva i na radikalnu promenu sistema koji diskriminisane i marginalizovane osobe čini i obespravljenim.
Rođena u Crvenki (Vojvodina), 1984. godine. Aktivna u Labrisu, organizaciji za lezbejska ljudska prava iz Beograda od 2013. do 2016. godine gde je radila na polju komunikacija. Od 2012. koordinatorka je FemSlam sportske neformalne fudbalske grupe iz Beograda koja okuplja LBTQ žene sa ciljem osnaživanja kroz sport. Od 2016. godine koordinira udruženjem Da se zna! (dasezna.lgbt) za bezbedno i anonimno prijavljivanje nasilja i diskriminacije prema LGBTTIQA osobama. Njena angažovana poezija i proza prevođeni su na engleski, nemački, makedonski, slovenački i poljski jezik. Dobila je nagradu od Američke ambasade za doprinos smanjenu rodno zasnovanog nasilja kao i smanjenju diskriminacije i nasilja prema LGBTTIQA osobama za 2017. godinu.
5.Za izuzetan ili životni dorinos, u stvaranju znanja iz oblasti rodnih studija i njegove primene u ženskom pokretu, kao i afirimaciji politika rodne ravnopravnosti u Srbiji
dr NEVENA PETRUŠIĆ, redovna profesorka na Pravnom fakultetu Univerziteta u Nišu
Prof. dr Nevena Petrušić od 1993. godine, kada se uključila u volonterski rad na S.O.S. telefonu u Nišu, do danas, svojom neverovatnom energijom, znanjem, entuzijazmom, pa i hrabrošću, spaja različite sfere delovanja, uključujući akademski rad, aktivizam, istraživanja, javne politike, edukaciju u nevladinom sektoru, promenu zakona, i izradu strategija vezanih za ravnopravnost i borbu protiv nasilja nad ženama. Njen uticaj i doprinos su ogromni i zadiru u samu srž društvene promene u pravcu dostizanja veće jednakosti. Ono što je uradila i na čemu radi i što će još uraditi, temeljno i iz osnova menja patrijarhalno okruženje Srbije i njegovu retrogradnu matricu moći.
Dr Nevena Petrušić je redovna profesorka Pravnog fakulteta u Nišu i šefica Katedre za građanskopravne nauke. Izvodi nastavu na predmetima Građansko procesno pravo, Rodna ravnopravnost i rodno zasnovano nasilje, Prava deteta i dr. Osnivačica je i koordinatorka pravnih klinika za zaštitu prava žena i zaštitu od diskriminacije na Pravnom fakultetu u Nišu. Osnivačica je i koordinatorka Ženskog istraživačkog centra iz Niša. Učestvovala je u pripremi niza strateških dokumenata i nacrta zakona: Nacionalne strategije za poboljšanje položaja žena i unapređivanje ravnopravnosti polova, Nacrta zakona o ravnopravnosti polova, Nacrta zakona o pravima dece, Nacrta zakona o medijaciji i dr. Bila je prva Poverenica za zaštitu ravnopravnosti u Srbiji. Dobitnica je priznanja OEBS „Ličnost“ godine“ za 2009. i 2011. godine i Zlatne plakete niške opštine Medijana.
Beograd, 25. februar 2018. god.
dr Lilijana Čičkarić, naučna savetnica
Predsednica SEFEM-a
[…] Obrazloženja žirija o nagradama i informacije o ostalim dobitnicama, možete pročitati OVDE. […]