PRVI CIKLUS SEFEM PREDAVANJA U KOLARČEVOJ ZADUŽBINI:
FEMINIZAM U SRBIJI – TEORIJA, ISTRAŽIVANJA, STVARALAŠTVO
Obeveštavamo vas da će tokom aprila biti održan prvi ciklus javnih predavanja Sekcije za feministička istraživanja i kritičke studije maskuliniteta u Kolarčevoj zadužvini. Ciklus obuhvata sledeća predavanja:
- Poluperiferija i rodni režimi: pobuna konteksta (5. april 2016.)
Predavačica: dr Marina Hughson (Blagojević)
- Upotreba alkohola i mentalno zdravlje: rodne razlike i stigmatizacija (12. April 2016.)
Predavačica: dr Slađana Dragišić-Labaš
- Nemogućnopst ljubavi: nasilje nad telom žene kao simbol i praksa u srpskom filmu (19. April 2016.)
Predavačica: dr Ivana Kronja
Sažeci predavanja i podaci o predavačicama
1. Poluperiferija i rodni režimi: pobuna konteksta
Opis predavanja: Predavanje će biti kratak prikaz najnovijih teorijskih istraživanja predavačice vezanih za poluperiferiju i rodne režime. Biće izložen pregled razvoja koncepta poluperiferije i razvoja “teorije poluperiferijalnosti”. Biće ukazano da je bez artikulacije teorije poluperiferijalnosti nemoguće razumeti fundamentalne karakterstike društava koja se nalaze na poluperiferiji Evrope, pa time i rodnih režima koji su u njima uspostavljeni. Posle kratkog pregleda istorije ideje i njene recepcije, biće izložen pregled teorijskih polazišta kojima je inspirisano definisanje teorije poluperiferijalnosti (uključujući: “Južnu teoriju”, “intersekcionalnost” “dekonstrukciju centara”, “teoriju multiplih modernosti”, “teoriju stajališta” “teoriju sistema”). Međutim, ključnu komponentu artikulacije teorije poluperiferijalnosti čine istraživački i ekspertski uvidi koje je predavačica stekla radeći na poluperiferiji, i koji su omogućili stvaranje “zasnovane teorije” (grounded theory). Dalje, predavačica će objasniti koje su ključne karakteristike poluperiferije (uključujući: “raz-razvoj”,”višak ljudi” i “krizu staranja”) kao i osnovne karakteristike rodnih režima na poluperiferiji. Objasniće zašto je “pobuna konteksta” jedini mogući odgovor na odstupanje empirijske realnosti poluperiferije od “teorije” koja se artikuliše u “centru”, i analiziraće neke od posledica ovog odstupanja po rodne politike na poluperiferiji.
Biografski podaci: Marina Hughson (Blagojević) je sociološkinja, naučna savetnica u Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja u Beogradu i predsednica Sekcije za feministička istraživanja i kritičke studije maskuliniteta. Bavi se istraživanjima u oblasti ženskih, rodnih i studija maskuliniteta, još od druge polovine 80-tih. Marina je 1991. doktorirala na feminističkoj temi, koju je objavila kao svoju prvu knjigu („Žene izvan kruga: profesija i porodica“, ISIFF:1991). Ona je autorka preko 120 naučnih publikacija iz oblasti rodnih studija, uključujući i veći broj knjiga. Kao profesorka univerziteta radila je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a predavala je i na postdiplomskim studijama u Nemačkoj, Madjarskoj (CEU), Austriji, kao i u zemljama regiona. Kao nacionalna ekspertkinja za rodnu ravnopravnost učestvovala je u kreiranju svih važnijih nacionalnih dokumenata iz ove oblasti. Kao medjunarodna ekspertkinja radila je za Evropsku komisiju (koautorka ENWISE Report-a) , Evropski parlament (studija o ženama na Balkanu, koja je poslužila kao osnova za Rezoluciju EP), UN DP, UNIFEM, UN Women, USAiD, NDI, SIDU, IFAD, kao i za vlade u regionu. Marina je radila na ekspertskim projektima vezanim za rodnu ravnopravnost u 15 ak zemalja. Marina je bila jedna od liderki ženskog pokreta 90-tih godina i osnivačica većeg broja ženskih i civilnih organizacija (Centra za ženske studije, AŽIN-a, Beogradskog kruga, Centra za demokratiju, Ženske stranke itd), kao i incijatorka prve feminističke post-komunističke konferencije, u Beogradu 1994. godine, i prvog Foruma nevladinih organizacija u Srbiji (1998). Njena polja interesovanja u ovom trenutku vezana su za poluperiferiju, maskulinitete, proizvodnju znanja, rodne politike i svakidašnji život. ( Neki radovi dostupni na https://independent.academia.edu/MarinaHughson i na www.gb.rs).
2. Upotreba alkohola i mentalno zdravlje: rodne razlike i stigmatizacija
Opis predavanja: Mentalno zdravlje se čuva i poboljšava isto kao što se i narušava pod uticajem različitih društvenih faktora. Stoga istraživači govore o protektivnim i rizičnim faktorima iz užeg okruženja i društva. Psihoaktivne supstance, mogu da nanesu štetu kao i da ozbiljno naruše mentalno zdravlje. Pored nađenih rodnih razlika u nivou konzumacije alkohola, obrascima pijenja i vstama alkohola, posledice su slične na svim nivoima funkcionisanja – psihičkom i fizičkom, socijalnom, porodičnom, bračnom, profesionalnom. Rodne razlike u upotrebi alkohola i drugih PAS kao i zavisnost od alkohola se smanjuju početkom 21. veka u odnosu na ceo 20. vek. Tako, da dugo prisutne i godinama održavane rodne razlike u konzumaciji alkohola, sada se menjaju, i žene posebno u zemljama u tranziciji, spadaju u rizičnu grupu i približavaju se u konzumaciji muškarcima. Sličnije stope upotrebe i zavisnosti od alkohola kod muškaraca i žena nisu uslovile manju stigmatizaciju žena zavisnica, već su one više stigmatizovane u periodu pijenja, a muškarci u periodu lečenja i apstinencije, posebno u tradicionalnim kulturama. Ovakvi socijalni stavovi utiču na skrivanje pijenja i odlaganje lečenja od strane žena, kao i na odlaganje i potpuno odustajanje od terapije od strane muškaraca. Negativni stereotipi o zavisnicama i zavisnicima bitno utiču na socijalnu politiku i društvene akcije za smanjenje stigme i izdvajanje novca za lečenje.
Biografski podaci: Slađana Dragišić Labaš je vanredna profesorka na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bavi se temama iz oblasti sociologije mentalnih poremećaja i sociologije društvenih devijacija, socijalne psihijatrije, porodične psihoterapije i bolesti zavisnosti. Radila je u Institutu za psihijatrijske bolesti “Dr Laza Lazarević” u Beogradu. Porodični je terapeut i u svom praktičnom radu primenjuje sistemsku porodičnu terapiju. Autorka je knjiga: Alkoholizam u porodici i porodica u alkoholizmu, Institut za sociološka istraživanja i Čigoja štampa 2012, Čovek i alkohol u društvu, od podsticanja do odbacivanja, Institut za sociološka istraživanja i Čigoja štampa, 2012. Koaturka je monografije Mladi –naša sadašnjost, istraživanje socijalnih biografija mladih u Srbiji , Institut za sociološka istraživanja i Čigoja štampa 2012, Aktivno starenje u Beogradu, Institut za sociološka istraživanja i Službeni glasnik, 2016.
3. Nemogućnopst ljubavi: nasilje nad telom žene kao simbol i praksa u srpskom filmu
Opis predavanja: Predavanje će kritički razmatrati primere iz savremenog srpskog filma, počev od šezdesetih godina 20. veka, koji tretiraju problem rodnog nasilja i njegovih društvenih uzroka. Posebna pažnja biće posvećena reprezentaciji ženskog tela, erotike i prizora nasilja nad ženom u domaćim filmovima, u kojima simbolično dolazi do izražaja kontradikcija između snažne patrijarhalne ideologije i emotivnih i erotskih želja junaka i junakinja koje, sputane normama sredine, završavaju u nasilju i nemogućnosti ostvarenja ljubavi.
Biografski podaci: Rođena u Beogradu 1970. Dr filmologije, profesor studija filma i medija i filmska kritičarka. Magistrirala (1998) i doktorirala na FDU, UU u Beogradu sa tezom Rodne teorije avangardnog i neoavangardnog filma (2010). Istraživačica-stipendista Ministarstva za nauku Republike Srbije pri Institutu FDU (1996-2003). Dobitnica je Čevening stipendije Britanske Vlade (OSI/FCO Chevening Programme) za doktorsko istraživanje na Univerzitetu Oksford, UK (2002/03). Profesorka na Visokoj školi likovnih i primenjenih umetnosti strukovnih studija u Beogradu. Autorka je poznate studije Smrtonosni sjaj: Masovna psihologija i estetika turbo-folka (2001) i brojnih naučnih radova u časopisima Slovo, Anthropology of East Europe Review, Film Criticism, Ethnologia Balkanica, The New Review of Film and Television Studies, Kinokultura, Kultura, Novi Filmograf, Republika, TFT, QT, u zbornicima radova i knjigama Stereotipizacija: Predstavljanje žena u štampanim medijima u Jugoistočnoj Evropi (MC Sarajevo, eng. izdanje 2006/ bsh izdanje 2007), Uvođenje mladosti/Introducing Youth: Self Reflections on Serbian Cinema (dvojezično izdanje, FC Srbije, 2008), Dušan Makavejev: Eros, Ideology, Montage (Litteraria Pragenisa Books, Univerzita Karlova v Praze, u štampi). Gostujuća predavačica na University of Vienna, Akademskom filmskom centru DK Studentski grad i drugim institucijama. Članica žirija kritike i međunarodnih žirija na više filmskih i pozorišnih festivala (FAF, Infant, Cinema City, 25FPS Zagreb, Motovun, FEST). Članica NUNS, Srpskog ogranka FIPRESCI, INASEA (Međunarodnog udruženja antropologa Jugoistočne Evrope) i Srpske Akademije filmske umetnosti i nauke – AFUN, sekcija filmologa i istoričara filma (od 2012). Priprema knjigu filmskih kritika i eseja Zašto gledamo filmove? (2016). Oblasti interesovanja i istraživanja: srpski i eks-jugoslovenski film; estetika muzičkog videa i estetika avangardnog filma; autorski, eksperimentalni i LGBTQ film; studije kulture; rodne studije medija i filma; turbo-folk.