Ženska reproduktivna samodeterminacija, prigovor savjesti i stavovi studentica Sveučilišta u Zagrebu o pobačaju

Dr Branka Galić i dr Ksenija Klasnić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održaće nam u ponedeljak 27. aprila u 18h u svečanoj sali 108 Filozofskog fakulteta u Beogradu predavanje na temu “Ženska reproduktivna samodeterminacija, prigovor savjesti i stavovi studentica Sveučilišta u Zagrebu o pobačaju”.

U predavanju je riječ o reprodukciji kao političkom pitanju koje uvijek stoji pred svakom generacijom žena kao novi izazov. Budući da u patrijarhalnim društvima nije uspostavljeno načelo samodeterminacije žena kada je riječ o ljudskoj reprodukciji, žene, usprkos tome što su nositeljice reprodukcije i što same snose sve rizike tijela i zdravlja u toj reprodukciji, često nemaju glavnog udjela u odlučivanju o reprodukciji ljudske vrste ili im je to pravo bitno ograničeno. Ženska reproduktivna prava nalaze se u fokusu političke kontrole i patronizacije vladajućeg sustava ideologija i društvenih institucija čiji utjecaj, interesi i moć mogu biti u raskoraku s interesima samih žena kao glavnih akterki, subjekata i nositeljica reprodukcije. Iznijet će se neki pokazatelji aktualnog stanja na terenu oko „prigovora savjesti“ liječnika po hrvatskim bolnicama u pogledu pobačaja, pri čemu pitanje „prigovora savjesti“ nije pravno regulirano, pa žene dolaze u situacije rizika da im se uskrati usluga pobačaja u bolnici ili prolongira rok iza zakonom dozvoljenih 10 tjedana. Pokazat ćemo teorijski predložak konceptualne sheme za buduća empirijska istraživanja reproduktivne samodeterminacije žena u kontekstu društvenih odnosa moći te predstaviti preliminarni anketni upitnik i rezultate njegove primjene na prigodnom uzorku studentica Sveučilišta u Zagrebu.

Dr Branka Galić je redovna profesorica pri Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je osnivačica i nositeljica katedre te više kolegija na diplomskom i doktorskom studiju sociologije. Od 2002. godine uvela je kolegije Sociologija roda, Feminističke teorije i pokreti na Zagrebačko sveučilište, a nositeljica je i kolegija “Sociologija porodice”. Na doktorskom studiju sociologije nositeljica je kolegija “Rod, ženski pokreti i društvo”, a od 2012. godine osnivačica je i voditeljica Katedre za Sociologiju roda Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu uvela je kolegij “Sociologija žena” 2008. godine. Suradnica je i istraživačica na nacionalnim znanstvenim projektima “Modernizacija i identitet hrvatskog društva. Socio-kulturna integracija i razvoj” te “Multikulturalizam – politike i novi društveni pokreti“. Bila je voditeljica projekata “Identifikacija standarda diskriminacije žena pri zapošljavanju u Republici Hrvatskoj” i “Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u Hrvatskoj“. 2005. godine pokrenula je interdisciplinarnu međunarodnu znanstvenu konferenciju “Društvena stigmatizacija žena – primjer ženskih reproduktivnih prava”, a 2011. organizirala znanstvenu konferenciju s međunarodnim sudjelovanjem „Razvoj i okoliš – perspektive održivosti“. Sudjelovala na nekoliko desetina međunarodnih konferencija, te gostovala na pozvanim predavanjima u inozemstvu. Članica je uredništva časopisa „Socijalna ekologija“, “Polemos”, te „The Sociological Review“, Republika Makedonija. Članica je Hrvatskog sociološkog društva od 1991. i voditeljica sekcije Žena i društvo, koja je na njezinu inicijativu i reafirmirana 2011. godine. Mentorirala je više od 70 diplomskih radova, 2 magisterija, te 3 doktorske disertacije. Objavila je 2 uredniče knjige te četrdesetak znanstvenih radova. Bavi se teorijskim i empirijskim istraživanjima iz područja žena i roda, rodnog identiteta, rodne stratifikacije, rodne diskriminacije, seksizma te feminističkih teorija i pokreta.

Dr Ksenija Klasnić diplomirala je 2007. godine završivši jednopredmetni studij sociologije, znanstveni i nastavnički smjer, na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine diplomirala je i dodatni dvogodišnji studij društveno-humanističke informatike na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nakon završetka studija godinu dana radila je u privatnom sektoru na području istraživanja tržišta, a godine 2008. zaposlila se kao znanstvena novakinja u suradničkom zvanju asistentice na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje radi i danas. Doktorirala je 2014. godine obravnivši doktorat na temu ekonomskog nasilja nad ženama u intimnim vezama, u kojem posebnu pažnju posvećuje konstrukciji i evaluaciji skala za mjerenje iskustava i prepoznavanje ekonomskog nasilja putem metode ankete. Na Odsjeku za sociologiju sudjeluje u izvođenju nastave na četiri kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju, od kojih su tri na katedri za metodologiju. Područja njezina znanstveno-istraživačkog interesa su metodologija društvenih istraživanja i feminističke teme (posebice nasilje nad ženama i ekonomske nejednakosti u privatnoj sferi), te teme vezane za sociologiju roda i sociologiju porodice općenito. Sudjelovala je i izlagala na brojnim domaćim i međunarodnim sociološkim konferencijama, autorica je 9 znanstvenih radova, 10 poglavlja u knjigama i zbornicima, koautorica jedne knjige te jedna od urednica jednog zbornika.

Comments

comments